Panel diskusija „Razvoj poslovnog turizma u regiji Hercegovina“
Odluka o uvrštavanju Vjetrenice na Popis svjetske baštine donesena je na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održao od 21. do 31. jula u New Delhiju u Indiji. "Riječ je o historijskom trenutku za našu državu i kruni dugogodišnjih napora svih koji su prepoznali univerzalnu vrijednost ovog dragulja", saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Ovom odlukom, kako navode iz resornog državnog ministarstva, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika. Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine UNESCO-a okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u suradnji s nadležnim institucijama u BiH.
Ovim povodom je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak uputila čestitku i zahvalila svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice, i svima koji su dali ogroman doprinos Odboru za svjetsku baštinu da prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskom nivou. "S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavam vas da je Vjetrenica, naše nacionalno blago, uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovo je povijesni trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njezin izuzetan značaj, ne samo za nas, već i za cijeli svijet. Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem. Njezini jedinstveni podzemni ekosustavi, nevjerojatne geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je neprocjenjivim prirodnim staništem i inspiracijom za mnoge znanstvenike i istraživače. Ovo priznanje donosi sa sobom i odgovornost. Naša obveza je da nastavimo raditi na očuvanju i zaštiti Vjetrenice, te da osiguramo održivi razvoj i promociju ovog jedinstvenog prirodnog spomenika", izjavila je Bošnjak.
Naglasila je da će Vjetrenica sada, kao dio svjetske baštine, imati još veću međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, što će pridonijeti razvoju turizma i lokalne zajednice. "Želim zahvaliti svima koji su doprinijeli ovom uspjehu - stručnjacima, istraživačima, volonterima, te svima koji su promovirali važnost zaštite naše prirodne baštine. Ova nagrada je rezultat našeg truda, predanosti i ljubavi prema Vjetrenici i našoj zemlji. Uime MCP, obećavam da ćemo nastaviti s naporima da zaštitimo i promoviramo našu kulturnu i prirodnu baštinu, jer očuvanje naših bogatstava znači osiguranje bolje budućnosti za sve nas", poručila je Bošnjak.
Prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika
Zaštita pećine Vjetrenica seže od 1952. godine, kada je prvi put proglašena spomenikom prirode. O Vjetrenici brine Javno poduzeće Vjetrenica Ravno koje je osnovano od Općine Ravno 2005. godine. Nominacija pećine Vjetrenica predana je UNESCO-u u martu 2023, a na Tentativnoj listi UNESCO-a za BiH je od 2004. Terenska evaluacija Vjetrenice, od Savjetodavnog tijela za Odbor svjetske baštine Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), završena je u augustu prošle godine.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je finansiralo izradu Nominacijskog fajla za prijedlog pećine Vjetrenice s Popovim poljem na upis na svjetski popis kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Važan dio Nominacijskog fajla je i Plan upravljanja Zaštićenog krajolika Vjetrenica - Popovo polje. S obzirom na to da je postojeći Plan upravljanja donesen za razdoblje 2011. - 2021. moralo se žurno reagirati i donijeti novi Plan za razdoblje 2021. - 2031. Hercegovačko-neretvanska županija donijela je i Zakon o proglašenju Vjetrenice i dijela Popovog polja zaštićenim krajolikom.
Podsjećamo, Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni kroz čitavu godinu. Kao jedna od najdužih pećina u BiH, sa svojim specifičnim podzemnim tokovima i jezerima, Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih. Pećina Vjetrenica pripada sistemu kraškog područja koje je ekološki najugroženiji tip staništa u BiH. Lokalitet Vjetrenica s okolinom i dijelom Popova polja nalazi se u središtu tipičnog hercegovačkog krša.
Dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovom popisu
Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).
Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara. Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
Prije tri godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i Prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe". To je trenutno najveće serijsko dobro svjetske baštine s 94 lokaliteta u 18 europskih država.
Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom periodu se nalazi još osam dobara iz BiH.
Saradnja BiH i UNESCO-a traje duže od tri decenije, što se vidi kroz provedbu projekata i aktivnosti i saradnju s velikim brojem institucija, predstavnika civilnog društva, kulturnih radnika, nastavnika, učenika, umjetnika i pojedinaca iz cijele BiH. Skoro 30 gradova i općina iz BiH ima izravnu poveznicu s UNESCO-om, kroz razne projekte. UNESCO kao međuvladina organizacija uglavnom provodi projekte koji su vezani za prioritete država članica.
Ključna je uloga Ministarstva civilnih poslova i Državnog povjerenstva BiH za saradnju s UNESCO-om jer bez koordinacije koju osiguravaju Ministarstvo i Povjerenstvo bilo bi teško osigurati efikasnu saradnju sa svim nivoima vlasti u BiH.
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se najmanje jedanput godišnje. Članice su: Alžir, Kambodža, Kolumbija, Estonija, Etiopija, Francuska, Njemačka, Indija, Irak, Japan, Malezija, Mali, Meksiko, Katar, Ruska Federacija, Senegal, Srbija, Južna Afrika, Švicarska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ima ulogu poticati zemlje članice na zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava, također razmatra nominirana dobra za Popis svjetske baštine, raspravlja izrađivanje planova upravljanja i programa izvještavanja o zaštiti područja svjetske baštine. Donosi konačnu odluku o upisu dobara na Popis svjetske baštine UNESCO-a, pregledava izvještaje o stanju dobara uvrštenih na navedeni popis te odlučuje o brisanju dobara s tog popisa, navodi se u saopćenju.
