Baščaršija
Krenućemo od nekadašnjeg kupališta Bentbaša, lokaliteta na kojem je nekad bilo smješteno srednjovijekovno selo Brodac. Osnivač Sarajeva, Isa – beg Ishaković smatrao je da je baš ova lokacija pogodna za osnivanje grada te je na tom lokalitetu prvo dao sagraditi Carevu džamiju, potom tekiju, prenoćište, te upravno sjedište i dvor za stanovanje koje naziva Saraj, po čemu je Sarajevo i dobilo ime. Na Baščaršiji gradi han Kolobaru, današnjim riječnikom motel, oko kojeg se otvara mnoštvo dućana, što je u to doba činilo privrednu osnovu razvoja grada. koje su održane upravo u ovom gradu.
Bistrik
Iza Careve džamije prostire se jedno od najstarijih naselja grada Sarajeva – Bistrik, stanište dva nacionalna spomenika Bosne i Hercegovine: Konaka i crkve Svetog Ante.
Džidžikovac
Iznad Velikog parka pružao se skoro nenaseljen kraj prošaran cvijetnjacima i voćnjacima, zbog čega su ga sarajlije ubrzo počeli zvati "Džidžikovac", prema riječi "džidži" (od tur. güzel - nagizdan, lijep). Na vrhu Džidžikovca nalazi se Kulin hadži-Balijeva džamija koju je podigao učenjak hadži-Bali krajem 16. vijeka.
Koševo
Koševo je pored centralnih gradskih ulica zasigurno jedna od najsadržajnijih i najprometnijih ulica u Sarajevu. Krenete li uz ulicu Koševo možete osjetiti kako Sarajevo živi izvan turističkih lokacija.
Novo Sarajevo
Mjesto na kojem su pale prve žrtve predstojeće troipogodišnje opsade Sarajeva. Za ovo sarajevsko naselje svijet je opet čuo 2006. godine kada je bosansko – hercegovačka rediteljica Jasmila Žbanić, za film „Grbavica“, dobila Zlatnog medvjeda.
Alifakovac
Iznad Šeher-ćehajine ćuprije nalazi se Alifakovac, danas možda najočuvaniji dio starog načina gradnje stambenih zgrada u Sarajevu, sa strmim sokacima u kojima se kuće nižu tako da svaka ima širok vidik i ni jedna ne zaklanja drugu.
Drvenija
Za Drvenija most su gotovo sve sarajlije vezane na poseban način. Bilo je to neizbježno mjesto prvih ljubavnih sastanaka, jer s jedne mosta je bila ženska, a s druge strane muška, današnja Prva gimnazija, čuvena po đacima Nobelovcima, Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu.
Mejtaš
“Mejtaš je trg nad gradom,” napisao je poznati sarajevski književnik Miljenko Jergović. I baš tako, Mejtaš je jedno od reprezantativnijih sarajevskih naselja koje se nalazi na uzvišenju u centralnom dijelu grada.
Marijin Dvor
Vlasnik tvornice građevinskog materijala August Braun podiže 1899. godine zgradu i daje joj naziv po svojoj supruzi Mariji (njem. „Marienhof“), po kojoj će taj dio grada biti poznat kao Marijin dvor. Prije nego je upoznao svoju suprugu August Braun proizvodi cigle s utisnutim inicijalima. Nakon susreta s Marijom, inicijale upisuje u srce otisnuto na cigli.
Novi grad
Novi grad je najmlađa i najveća sarajevska općina na južnom ulaz u grad, gdje se nalazi i sarajevski aerodrom.
Vratnik
Do Vratnika se dolazi lako. Od Baščaršije se penjemo ulicom i naseljem Kovači, poslije kojeg se odmah vide dvije kapi kule Širokac i Ploča koje su danas sastavni dio Muzeja “Alija Izetbegović”. Tu počinje Vratnik. Utvrđeni zidovi i kapije oko ovog dijela grada, sagrađene su nakon što je 1697. godine Eugen Savojski spalio grad. Od starog Vratničkog grada ostale su kule, bedem i kapije da svjedoče o davno prohujalim vremenima.
Centar
Centralni dio grada počinje na mostu Čobanija. Daleke 1557. godine, na lijevoj obali Miljacke, formirana je Čoban-Hasanova mahala. I tu je postojao drveni, danas čelični most Čobanija. Izgrađen je tek 1888. godine i važi za most s najviše imena: Čobanija, Masarikov most, Poštanski most, Pozorišni most, most kod Dva ribara, a u narodu je nekad bio poznat i kao Šejtanija – đavolji most.
Skenderija
Dva su mosta jedan do drugog i oba nazivamo Skenderija. Za staru Skenderiju, pješački most, vezuje se priča da je napravljena od istog materijala kao i Eifelov toranj u Parizu, te ga i danas neki nazivaju Eifelov most.
Kampus
Tamo gdje završava poslovni i politički centar Sarajeva proteže se niz kulturno-obrazovnih institucija. Odmah pored Filozofskog fakulteta nalazi se najveća i najznačajnija muzejska ustanova u Bosni i Hercegovini – Zemaljski muzej. Muzejski kompleks, s karakteristikama neorenesansnog stila, čine četiri paviljona povezana pristupnom terasom, te botanički vrt koji zauzima centralni prostor.
Ilidža
Ljepota ovog ambijenta ostala je kroz vijekove nepromijenjena. Iz austrougarskog perioda na Ilidži je ostalo nekoliko značajnih objekata: Stara želježnička stanica, zatim stambeni objekti – vile duž Aleje prema Vrelu Bosne rađene u alpskom stilu kao i zgrada hotela «Igman» (sadašnje zgrada Općine), hipodrom Butmir, te objekti hotela «Hungarija» «Bosna» i «Austria» u kojem su posljednju noć boravili austrougarski prijestolonasljednik Ferdinand i njegova supruga Sofija uoči sarajevskog atentata. I danas živi sjećanje da je prvi fijaker na Ilidžu došao sa prijestolonasljednikom Ferdinandom 1895. godine, a danas su čuveni fijakeri prepoznatljiv simbol Ilidže i već 105 godina prevoze goste Velikom alejom do Vrela Bosne.