Jedan od najistaknutijih simbola grada je Stara kamena ćuprija, sagrađena 1682. godine, koja povezuje staru i novu jezgru grada. Nakon obnove 2009. godine, ovaj most postao je simbol povezivanja različitih kultura i jedno od najprepoznatljivijih obilježja Konjica.
Zavičajni muzej, rodna kuća Zuke Džumhura, te poznata tradicija drvorezbarstva, koja je upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, čine Konjic nezaobilaznom destinacijom za sve ljubitelje povijesti i umjetnosti.
Među povijesnim znamenitostima izdvaja se i Junuz-Čauševa džamija, poznata kao Čaršijska džamija, sagrađena 1522. godine, koja svojim stoljetnim prisustvom doprinosi povijesnom značaju Konjica.
Osim toga, posjetitelji mogu istražiti fascinantne lokacije poput Titovog bunkera, tajnog skloništa iz vremena hladnog rata, te srednjovjekovne stećke, koji svjedoče o važnosti ovog područja u povijesti Bosne i Hercegovine.
U nastavku saznajte više o ovim kulturnim i povijesnim znamenitostima koje čine Konjic posebnim mjestom na karti Bosne i Hercegovine.
1. Titov bunker – skrivena tajna ispod planine
Jedna od najzanimljivijih atrakcija u Konjicu, koja plijeni pažnju posjetitelja iz cijelog svijeta, svakako je Titov bunker, poznat i kao Atomska ratna komanda (ARK D-0). Ovaj impresivni podzemni kompleks, smješten 280 metara ispod planine Zlatar, izgrađen je za vrijeme bivše Jugoslavije kao tajno sklonište za predsjednika Josipa Broza Tita i 350 odabranih osoba u slučaju nuklearnog napada.
Bunker, danas dostupan posjetiteljima, svjedoči o jednoj eri hladnog rata i stalnog straha od atomskog sukoba. Sama izgradnja bunkera bila je obavijena velom tajne, toliko dobro čuvane da su radnici, dok su radili na ovom projektu, dolazili s povezima na očima kako bi lokacija ostala skrivena. Zapanjujući podatak je da je uloženo čak 4,6 milijardi dolara u njegovu izgradnju.
Danas, bunker je i dom suvremene umjetničke galerije. Nekadašnja funkcionalna skloništa i vojne prostorije sada su ispunjene radovima umjetnika iz cijelog svijeta. Upravo taj neobičan susret tehnologije iz doba hladnog rata i kreativnih izraza današnjice čini ovo mjesto nezaboravnim za svakog posjetitelja.
Sam bunker podijeljen je u nekoliko dijelova. Prvi dio čine nadzemni objekti poput nadzorne rezidencije, sigurnosnih objekata i tehničke podrške. No, pravi doživljaj počinje nakon prolaska kroz troja masivna metalna vrata, iza kojih se nalazi tunel dužine 202 metra koji vodi u srce bunkera.
Posljednji dio bunkera, skriven duboko ispod zemlje, zapravo je atomsko sklonište dizajnirano u obliku potkovice. Unutrašnji dio podijeljen je na 12 funkcionalnih blokova, među kojima se ističu Titov privatni blok, komunikacijski centar, te prostori za održavanje nafte i vode.
Posjetiti Titov bunker znači doslovno zakoračiti u povijest i osjetiti atmosferu jednog od najozbiljnijih vremena u modernoj povijesti. To je prilika da se kroz hladne zidove ovog monumentalnog skloništa otkrije priča o bivšoj Jugoslaviji i da se uživa u inovativnim umjetničkim instalacijama - čak i na najneočekivanijim mjestima.
2. Čaršijska džamija u Konjicu
Jedna od posebnosti Junuz-Čauševe džamije je njezin harem, odnosno dvorište, gdje se nalaze stari nišani, svjedoci prošlih vremena. Posebno zanimljiv među njima je grob Derviš-paše Dedage Čengića, osmanskog zapovjednika koji je preminuo 1874. godine. Njegov mezar čuva veliki kameni sarkofag, ukrašen s dva nišana.
Uzglavni nišan je ukrašen fesom s kićankom, dok nožni nišan nosi motive vinove loze i grozdova, a na vrhu se nalazi ukrašeno ispupčenje. Spomenik je smješten unutar elegantne željezne ograde, a na uzglavnom nišanu uklesan je kronogram na turskom jeziku, pisan talik-pismom. Ispod toga, na latinici stoji natpis: „Derviš-paša Čengić, otomanski zborni zapovjednik, umro godine 1874.“
Derviš-paša, poznat kao Dedaga Čengić, preminuo je u Konjicu dok je putovao iz Gacka prema Sarajevu, ostavljajući iza sebe bogato naslijeđe, koje se danas ogleda kroz ovaj dojmljivi spomenik.
3. Zavičajni Muzej
Zavičajni muzej Konjic, osnovan u ožujku 2011. godine, predstavlja ključni dio kulturne ponude općine Konjic i djeluje pod okriljem Narodnog univerziteta Konjic. S bogatom i raznolikom kolekcijom, muzej posjetiteljima prezentira povijesno i prirodno nasljeđe ovog dijela Hercegovine.
Stalna postava muzeja obuhvaća nekoliko segmenata: Etnološku zbirku koja čuva tradicionalne predmete i običaje, Galerijski prostor s umjetničkim djelima, Arheološku zbirku koja prikazuje predmete iz drevnih vremena, kao i posebno mjesto posvećeno Zulfikaru Zuki Džumhuru, čija rodna kuća također čini dio muzejskog kompleksa. Muzej raspolaže i zavičajnom bibliotekom, koja je izvor znanja o lokalnoj povijesti i kulturi.
Posebnu pažnju zaslužuje etnografska postavka, realizirana u suradnji sa stručnjacima Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koja posjetitelje na autentičan način upoznaje sa životom i običajima naroda koji su stoljećima obitavali na ovom području.
Prostor muzeja također uključuje kutak posvećen djelima Lazara Drljače, jednog od najpoznatijih slikara ovog kraja, čime je kulturna ponuda muzeja posebno obogaćena.
Zavičajni muzej tematskim izložbama i stalnom postavkom privlači brojne domaće i inozemne posjetitelje, školske ekskurzije, kao i sve ljubitelje tradicije.
4. Rodna kuća Zuke Džumhura
Depandans Zavičajnog muzeja Konjic, rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura, predstavlja jedinstven pogled na život i rad jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih umjetnika. U ovoj kući, posjetitelji imaju priliku osjetiti autentičnu atmosferu doma Zuke Džumhura, opremljenog namještajem koji su izradili majstori konjičkog drvorezbarstva, ukrašenog tradicionalnim motivima i ispunjenog osobnim predmetima iz Zukinog života.
Unutar kuće izloženi su originalni predmeti koji prikazuju različite aspekte Džumhurovog života – od njegovih putovanja, umjetničkih djela, pa do poznatih karikatura. Među najistaknutijim izlošcima je njegova prepoznatljiva zelena "vijetnamka", jakna koji je nosio tijekom snimanja popularne serije "Hodoljublja". Također, izložene su brojne fotografije koje dokumentiraju značajne trenutke njegovog života i susrete s poznatim ličnostima iz svijeta književnosti i umjetnosti.
Posjetitelji mogu pogledati bogatu kolekciju Zukinih karikatura, slika, priznanja, te njegove objavljene i neobjavljene rukopise. Ukupno, u zbirci se nalazi preko 500 kopija karikatura, uz mnoštvo originalnih radova.
5. Drvorezbarstvo – umjetnost na drvetu
Konjic je poznat po svojoj dugoj tradiciji drvorezbarstva, koja se proteže kroz nekoliko stoljeća i danas je važan dio kulturne baštine ovog kraja. Ovaj zanat, koji obuhvaća ručnu izradu namještaja i dekorativnih predmeta od drveta s prepoznatljivim motivima, upisan je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
U Konjicu se mogu posjetiti radionice obitelji Nikšić i Mulić, koje s generacije na generaciju njeguju tradicionalni zanat te prenose znanje i tehniku izrade. Posjetitelji mogu iz prve ruke doživjeti koliko truda, vještine i ljubavi stoji iza svakog unikatnog komada namještaja.
Muzej drvorezbarstva u Konjicu okuplja sve majstore drvorezbarstva i čuva povijest ovog zanata. Izloženi su dokumenti i predmeti koji svjedoče o razvoju drvorezbarstva, od osmanskog perioda do danas. Posebno zanimljiv eksponat je sehara iz 19. stoljeća, naslijedstvo obitelji Nikšić. Muzej pruža jedinstveno iskustvo upoznavanja s kulturnom baštinom Konjica i omogućuje uvid u stoljetno zanatsko umijeće koje i dalje živi i uživa veliki ugled.